Carinske tarife koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp imaće nesumnjivo veliki uticaj na globalnu ekonomiju, a posebno na onu u Evropskoj uniji, koja će se pored postojećih suočiti sa novim problemima, višim troškovima i cijenama, političkim tenzijama i smanjenom konkurentnošću, a što će imati indirektne posljedice i po sve balkanske zemlje.

Tarife će pogoditi izvozno orijentisana preduzeća, ali i same potrošače. Milioni građana suočiće se sa većim računima za hranu. Najvjerovatnije će poskupjeti i lijekovi, a nije isključeno da dođe i do nestašice određenih medikamenata. Inflacija će se ponovo vratiti na velika vrata, ali će i recesija ozbiljno priprijetiti. Ali, tu nije kraj nedaćama.

NUKLEARNA ZIMA

Prema ocjenama pojedinih finansijskih stručnjaka i ekonomista, zbog novog trgovinsko rata postoji 60 odsto šanse da će svjetska ekonomija do kraja ove godine ući u recesiju. Strmoglavo pada i vrijednost akcija i berzanskih indeksa, ali i cijena nafte. Upozoravaju da ukoliko ne dođe do postizanja određenih dogovora, zapadnoj ekonomiji prijeti potpuni haos te da bi se mogao ponoviti takozvani crni scenario iz 1987. godine, kada su berzanski indeksi za samo tri dana pali za više od 20 odsto. Dodaju da se svijet polako, ali sigurno kreće prema ekonomskoj nuklearnoj zimi.

Prema riječima profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodraga Savića, Evropska unija mora da prepozna da se nalazi u izuzetno ozbiljnoj i nezavidnoj geopolitičkoj i ekonomskoj situaciji, nakon što su stupile na snagu sveobuhvatne američke carine od 20 odsto na sav uvoz iz ove zajednice te posebne od 25 procenata, kojima podliježu čelik, aluminijum i automobili. Prema procjenama i analizama, američkim tarifama biće pogođeno oko 70 odsto ukupnog izvoza evropskog bloka u SAD, odnosno riječ je o 380 milijardi evra vrijednim proizvodima.

Savić smatra da u Briselu ne treba da donose ishitrene i nepromišljene odluke, jer ova zajednica nema političku, a ni ekonomsku moć, poput Kine i Rusije, da bi se upustila u veći trgovinski rat sa SAD.

- Evropska unija je već u velikoj krizi i biće joj teško da izdrži još jedan veliki udarac. Odluke koje budu donesene u narednim danima u Briselu odrediće ne samo evropsku već i globalnu stabilnost - kaže Savić.

U Evropskoj uniji vladaju podijeljena mišljenja o tome šta i kako dalje. Dok jedni pozivaju na uzdržanost, oprez i pregovore, drugi smatraju da se po svaku cijenu mora žestoko i recipročno odgovoriti na Trampove tarife.

PREGOVARAČKA POZICIJA

Iz Evropske komisije, odnosno od strane predsjednice ovog tijela Ursule fon der Lajen poručeno je da je ovaj blok spreman da u okviru novih trgovinski pregovora potpiše sporazum sa SAD o ukidanju carina na svu industrijsku robu. Na ovo je odmah reagovano iz Vašingtona, uz oštru poruku da su SAD spremne da naprave trgovinski dogovor sa ovim blokom, ali ne prema predloženim uslovima iz Brisela.

Bijela kuća je odbacila ponudu o nultim tarifama za automobile i industrijske proizvode, poručujući da ukoliko Evropska unija želi da dobije izuzeće od carina, morati se sporazumno obavezati na kupovinu američkih energenata u vrijednosti od čak 350 milijardi dolara. Iz Evropske komisije su istakli da su spremni da razgovaraju i o ovom eventualnom energetskom aranžmanu, ali i da žele izbjeći pretjeranu zavisnost od bilo kojeg pojedinačnog dobavljača.

I dok se čeka kako će sve ovo završiti, iz Evropske komisije je saopšteno, a kako bi pojačali svoju pregovaračku poziciju, da već imaju pripremljen plan odgovora. On navodno podrazumijeva uvođenje carine od 25 odsto na širok spektar američkih proizvoda. Ovim mjerama, kako su objavili pojedini evropski mediji, biće obuhvaćeni proizvodi poput soje, pirinča, kobasica, badema, soka od narandže, brusnica, duvana, gvožđa, čelika, aluminijuma, određenih plovila i vozila, tekstila, pojedinih odjevnih predmeta, kao i različite vrste šminke. Na ovom spisku nalaze se i kosilice, veš-mašine, frižideri, kućni aparati, oprema za kampovanje, šatori i alati, ali i meso, živina, voće, povrće, žvake, maslac od kikirikija i nikotinski proizvodi, torbe, farmerke, košulje, konac za zube, ali i kultni motori "harli" i dijamanti.

ŠTA JE KRAJNjI CILj

Prema neslužbenim informacijama prijedlog ovih kontramjera Evropske unije najvjerovatnije će biti predstavljen početkom naredne sedmice, a ako bude usvojen, prvi krug tarifa stupiće na snagu 16. maja, a drugi do kraja ove godine. Interesantno, sa ovog spiska, a na insistiranje Italije i Irske i posebno Francuske, skinut je burbon da bi bile izbjegnute dodatne američke tarife. Tramp je naime zaprijetio carinama od čak 200 odsto ako se na evropskoj listi nađu i alkoholna pića. SAD su inače četvrto najveće izvozno tržište Francuske. Među najizloženijim sektorima su aeronautika, sa devet milijardi evra, što predstavlja petinu francuskog izvoza u SAD, potom luksuzna roba i žestoka pića, posebno konjak.

Prema riječima američkog ministra finansija Skota Besenta izgledi da dođe do smanjenje carina zavisiće prije svega od odgovara koji budu slati na adresu Bijele kuće. Kada su u pitanju inostrane kompanije, one imaju dvije opcije - da premjeste dio proizvodnje u SAD i tamo budu "kao kod kuće" ili da plaćaju veliki ceh.

U iščekivanju da li će Brisel odgovoriti kontramjerama, a što bi bio uvod u veći trgovinski rat sa nesagledivim ekonomskim posljedicama, više od 50 zemalja, među kojima je i Japan, pozvalo je Bijelu kuću iskazujući spremnost da započnu trgovinske pregovore. I to je krajnji cilj ovog Trampovog trgovinskog rata. On želi povratak proizvodnje u SAD - odnosno ponovnu reindustrijalizaciju zemlje. U suštini njegov cilj je da forsira "made in USA", odnosno da smanji deficit u trgovini i tako oslobodi zemlju dosadašnje zavisnosti od robe iz drugih zemalja, da se investicije u proizvodne kapacitete vrate, otvore nova radna mjesta i "kupuje domaće".

CARINE U BiH

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH pripremilo je juče odluku o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza robe porijeklom iz SAD. Ministar Staša Košarac je tom prilikom istakao da je ona donesena na inicijativu predsjednika Srpske Milorada Dodika, zahtjev srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović te na osnovu zaključka Vlade Republike Srpske, dodajući da bi nacrt ove odluke do kraja sedmice mogao biti upućen u proceduru. On je naveo da bi to omogućilo pregovore sa Bijelom kućom, koji bi doveli do slobodnog protoka robe između BiH i SAD.

SUMORNE PROGNOZE

Dojče banka je upozorila da će, ako Tramp istraje u svojoj trgovinskoj politici, to imati ogromne globalne posljedice tokom 2025, ali i tokom godina i decenija koje dolaze, dok je holandska banke ABN Amro u svojoj posljednjoj analizi prepolovila svoju ekonomsku prognozu za EU. Ona očekuje da će se kvartalni ekonomski rast u zemljama ovog bloka kretati oko nule, s velikom vjerovatnoćom da će kvartal biti negativan.

Glas Srpske