Knjiga "Vihorijada osjećanja" Jove Eskića predstavljena u Čelincu

Promocija knjige "Vihorijada osjećanja" kotorvaroškog pjesnika Jove Eskića održana je u prostorijama čelinačke Narodne biblioteke "Ivo Andrić".

Eskić je rođen rođen 1961. godine u Vaganima, penzionisani je profesor srpskog jezika i književnosti, a sav svoj radni vijek proveo je radeći u Osnovnoj školi "Sveti Sava" u Kotor Varoši.

Ovo je druga po redu njegova zbirka pjesama, a o knjizi su govorili njeni recenzenti profesor dr. Ostoja Đukić, te profesor Ranko Tovilović.

Profesor Đukić se prisutnima obratio kao prvi recenzent ove knjige:

"Eskić je istinski i suštinski nastavio da uvećava duhovno blago nastalo u zbirci 'Vihor stihova'. Vihor je simbol postao, pjesnički oblik i prepoznatljiv znak Eskićeve poezije. Vihor, kod pjesnika, daje snagu, uliva vjeru i donosi ljepotu i dobrotu. On sve posjeti, daje smisao životu i prirodi, oplemenjuje i upućuje na blagodeti. Pjesnik kao da se igra sa stihovima koji imaju vihorske osobine. 'Vihorijada osjećanja' je korak dalje od prethodne zbirke i savršenije je umjetničko dostignuće. Ovo pjesničko tkanje plijeni, osvježava i daje raznovrsnije životne tonove. Ovom zbirkom Eskić postaje poznatiji pjesnik, bliži publici i upotpunjuje motive koji ga inspirišu na stvaranje, a to su: zavičaj, porodica, prijatelji, žena…", naveo je Đukić u svom obraćanju.

 

Profesor Ranko Tovilović, drugi recenzent knjige, naveo je da je Eskić izgradio vlastiti stil pisanja i ustalio svoju pjesničku formu.

"Motivski nije napustio prvu zbirku, samo ju je i tehnički i jezički usavršio. U komparaciji sa prvom zbirkom uočeno je nekoliko zajedničkih tačaka: majka, rodni Vagani, patriotski motiv i pjesnikov stav o stanju u društvu uopšte", kazao je Tovilović.

Po Tovilovićevom mišljenju pjesnikova majka, koju je i lično poznavao "zračila je nekom čudnom energijom koju je prenosila i na svoju djecu".

"Rodni Vagani, takođe, zauzimaju važno mjesto u Eskićevom pjesničkom opusu. Pjesnik poznaje svaki izvor, svaki potočić, svaku voćku. Glorifikuje zavičaj i divi mu se. Posebno je važan pjesnikov stav o problemima u društvu. On ih jasno detektuje, ali ne upire prstom u bilo koga, traži oproštaj za sve", zaključio je Tovilović.

Stihove iz Eskićeve knjige govorili su profesori Zoran Tešić i Snježana Kerezović, te Teodor Jurić učenik petog razreda osnovne škole "Sveti Sava" i najmlađa učesnica ove promocije Jelena Tovilović, učenica trećeg razreda banjalučke Osnovne škole "Miloš Crnjanski".

Čitanje stihova pratila je i prigodna muzika za koju je bio zadužen Branislav Tepić.

 

Čelinačka pjesnikinja Snježana Tešić Jungić, čitala je nekoliko svojih pjesama i navela da "kada vrijeme stane, nestane sve loše, a ljepota sve nadjača nastaje poezija Jove Eskića."

Banjalučki pjesnik Ilija Siniša Todorović je, takođe, čitao svoje pjesme, ali nije propustio i da kaže da ga je oduševio spoj muzike i poezije, a da to govori o kvalitetu poete Jove Eskića.

Jelena Koprivica, direktorica Narodne biblioteke "Ivo Andrić", koja je bila i formalni domaćin i organizator ove promocije zahvalila svima koji su došli na promociju i istakla značaj ovakvih kulturnih manifestacija.

Na kraju se publici obratio i sam pjesnik ističući brojne motive koji su ga nagnali da se upusti u pisanje ove druge zbirke pjesama.

Zahvalio se i svima onima koji su na bilo koji način učestvovali u stvaranju njegove knjige, a posebno se zahvalio profesoru Ranku Toviloviću koji je bio recenzent, lektor i tehnički urednik knjige, zatim profesoru Ostoji Đukiću, likovnom umjetniku Goranu Čupiću za idejno rješenje i izradu korica knjige te recitatorima i gostima pjesnicima, a posebno je apostrofirao banjalučki ansambl "Lira" koji je pod vođstvom Nade Bojić muzički upotpunio ovu promociju.

Bojićeva se u ime Ansambla zahvalila za pruženu priliku da pokažu dio svog umjetničkog repertoara koji je često prekidan aplauzima publike.

Na samom kraju pjesniku se obratila Nada Obradović, nastavnica u penziji, koja se zahvalila Eskiću za divne stihove posvećene njenom bratu Miroslavu Pejoviću.

Nezavisne

Tagovi: