Vlada Republike Srpske prvi put u posljednjih nekoliko godina najavila je emisiju obveznica u iznosu od „samo“ 10 miliona KM i tako promijenila praksu da se, kada je riječ o ovim hartijama od vrijednosti, zadužuje za puno veće iznose na Banjalučkoj berzi.

Sagovornici CAPITAL-a smatraju da je jedan od razloga što se ide sa manjim iznosom strah od nedovoljnog interesovanja investitora nakon gašenja računa funkcionerima RS kao i izloženost banaka, odnosno svojevrsno ispitivanje tržišta nakon posljednjih sankcija.

Vlada RS ove sedmice planira da se aukcijom trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi zaduži 10 miliona KM, a početkom iduće sedmice u istom iznosu planirana je i emisija dugoročnih obveznica.

Ono što je zanimljivo je da je ovo prva emisija obveznica u posljednjih nekoliko godina teška „svega“ 10 miliona KM. Uglavnom su te emisije bile nekoliko puta veće.

Iako su kamate od šest odsto na obveznice izuzetno atraktivne i primamljive, neke banke su se svjesno odrekle tog prihoda i kako saznajemo već poručile Ministarstvu finansija da na njih ubuduće ne računaju kao kupce državnih hartija.

Dobro upućeni sagovornik CAPITAL-a kažu da je Ministarstvo finansija vrlo rijetko do sada išlo „na slijepo“ i nije najavljivalo emisije bez prethodno obezbjeđenih kupaca.

Takav luksuz posebno u ovom trenutku, kaže, sebi ne bi smjeli dopustiti i zbog toga su išli sa manjim iznosom za koji su sada sigurni da imaju investitore.

- Ministarstvo finansija se i u boljim vremenima nije usudilo da ide „na slijepo“. Oni su u ovom momentu sigurni da mogu prodati 10 miliona obveznica. Ako ne bude dovoljno kupaca, tu su Investiciono – razvojna banka (IRB) RS i Penzijski rezervni fond RS koji taj iznos imaju i mogu da kupe obveznice - kaže naš sagovornik iz bankarskog sektora.

On kaže da potrebe za većim zaduženjem sigurno ima, ali da u Vladi očigledno nisu sigurni u potražnju.

Prema njegovim riječima, dva su razloga za to – neizvjesnost u vezi sa američkim sankcijama i izloženost banaka i osiguravajućih društava prema vladinim hartijama od vrijednosti.

- Dobar dio sektora je visoko izložen prema vladinim hartijama, a ni sankcije definitivno ne pomažu - rekao je on.

Sličnog stava je i naš izvor sa tržišta kapitala. Ipak, on smatra da je izloženost ključni razlog manje planiranog zaduženja.

- Banke imaju limite koliko novca mogu uložiti, tako da mislim da je to primarni razlog i činjenica da se ide na to da emisija bude uspješna - rekao je on.

Vratiti kalendar emisija

Direktor „Advantis brokera“ Branko Kecman za CAPITAL kaže da bi podsticaj za investitore u obveznice Republike Srpske bio kada bi se Vlada RS vratila  praksu iz ranijih godina kada su objavljivali godišnji kalendar emisija obveznica i trezorskih zapisa.

- U kalendaru emisija obveznica i trezorskih zapisa se ne mora precizno definisati kamatna stopa, jer ona zavisi od trenutnih tržišnih uslova, ali je vremenski raspored emisije veoma bitan da bi investitori mogli planirati svoj gotovinski tok. Veoma je teško nekome da planira investiranje na osnovu javnog poziva koji je objavljen 10 do 15 dana prije emisije. Od izuzetne važnosti bi bilo da se praksa objave kalendara emisija obveznica i trezorskih zapisa vrati,  ako ne odmah za čitavu godinu, onda makar za kvartal - kaže Kecman.

Što se tiče samog iznosa najavljene emisije od 10 miliona KM, Kecman smatra da nije problematičan, jer se dug isplaćuje na kraju perioda od pet godina.

- Logično je da se kod ovakvog anuitetnog plana ide na učestalije emisije manjeg iznosa da bi se olakšala i otplata glavnice duga, da se ne mora isplaćivati veliki iznos odjednom, kao što je bio slučaj kod emisije obveznica koje su listirane na Bečkoj Berzi - kazao je Kecman.

Kazao je da je bitno naglasiti da Republika Srpska od početka listiranja obveznica na Banjalučkoj berzi nikada nije kasnila sa otplatom glavnice i kamate, ni nakon poplava u 2014, niti tokom pandemije.

Vlada RS se u ovoj godini na tržištu kapitala zadužila oko 130 miliona KM, što sigurno nije dovoljno za potrebe budžeta, zbog čega vlast novac pokužava da obezbijedi i u inostranstvu.

Podsjećamo, Narodna skupština RS usvojila je krajem prošle godine odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju u ovoj godini kojima je predviđeno da se Srpska ukupno u ovoj godini može zadužiti 1,28 milijardi KM.

Srpska se dugoročno može zadužiti maksimalno 951.700.000 KM, dok se kratkoročno može zadužiti do osam odsto redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, tako da kratkoročni dug u 2024. godini ne može biti veći od 337,85 miliona KM.

capital.ba