Šta su doručkovali najdugovječniji Srbi?

Doručak je najvažniji obrok i njemu se treba posvetiti maksimalno, to je često bilo i jedino što su najdugovječniji Srbi jeli tokom dana.

Naime, patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla zalagali su se za jednu važnu stvar: minimalno hrane, maksimalno sreće.

Prejedanje su oštro osuđivali i sva trojica su se zalagala za što jednostavniju ishranu.

Patrijarh Pavle bio je poznat po svojoj skromnosti. Prejedanje nije dolazilo u obzir, ali nikad nije u tanjiru ostavljao hranu. Pričalo se da je znao da pojede svaku mrvicu oko svog tanjira, jer je smatrao grijehom da se hrana rasipa.

Patrijarh je najviše cijenio koprivu od svih biljaka. Kopriva se skoro oduvijek u Srbiji koristi kao hrana. Može se koristiti u pitama, u čorbama, kao salata, dodatak raznim jelima. Tada se uzima list, mada je sam vrh najbolji. Vrhunski kulinari je i te kako eksploatišu u svojim receptima. Patrijarhu Pavlu su omiljeno piće i hrana bili sok od paradajza i kopriva.

“Najvažniji element moje životne šeme je moja ishrana. Ne možete očekivati da mašina dobro funkcioniše ako joj ne obezbijedite odgovarajuće gorivo”, govorio je Nikola Tesla koji se trudio da jede ispravno, dok je meso jeo veoma rijetko.

“Dva obroka na dan su mi popravila zdravlje i izoštrila apetit i ukus. Nisam znao šta je život dok iz ishrane nisam izbacio ručak. Danas sa 78 godina uživam u svoja dva obroka u istoj mjeri kao kad sam bio dječak od 16 godina i nemam nikakvih problema s varenjem“, pišu na sajtu Tesla Universe.

Kako je govorio, za doručak je volio da pije mlijeko jer obiluje proteinima, i da jede jaja, posebno bjelanca jer su takođe bogata proteinima. Volio je i rižu, ali sir ne.

“Povrće je neophodno, iako ne sadrži mnogo proteina. Ne daje mnogo energije, ali reguliše crijeva, daje tijelu vitamine. Volim da pojedem finu čorbu od luka i sjeckanog celera pripremljenu sa dosta maslaca. Ova kombinacija se lako vari i jedem je godinama unazad.“

Tesla je hvalio i voće, a za šećer je govorio da u malim količinama nije opasan, s tim što ne smijemo zaboraviti da ga u voću ima dosta.

Jedan od najcjenjenijih akademika, Vladeta Jerotić, doživio je duboku starost. Smatrao je da je neumjerenost u jelu i piću veliki grijeh, a slijepo zadovoljenje nagona ishrane od čovjeka pravi roba.

“Umjesto da čovjek postane gladan i žedan, ne samo zemaljske hrane, bez koje Bog zna da on ne može postojati, već gladan i žedan Boga i Njegove pravde”.

Vladeta Jerotić je najveću pažnju posvećivao mozgu, a ne stomaku. Pamćenje je održavao tako što se svako jutro preslišavao engleski jezik, ali i to što je učio napamet pjesmice naših pesnika, piše Stil.

banjaluka.net

Tagovi: