Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” podnijeli su tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS zbog produžavanja rok za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na području opštine Jezero, datog kompaniji “SNK Metali” iz Bijeljina.

Ministarstvo je rok produžilo 21. januara i to na tri godine, odnosno do 4. marta 2028. godine.

- U slučaju Jezera smo i ranije tražili da nam se dostavi projektna dokumentacija kako bi javnost dobila uvid u to šta se istražuje. Kroz četiri presude u korist Centra, mi i javnost tu dokumentaciju i dalje nemamo - izjavio je Vladimir Topić, koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Mirela Hajder iz Udruženja građana “Dolina Plive” iz Jezera kaže da oni nastavljaju pravnu borbu za opstanak na svome ognjištu i ističe da istraživanja rudnih nalazišta često brzo vode ka otvaranju rudnika. To potvrđuju primjeri iz Srbije, gdje su brojni stanovnici zbog toga bili primorani na iseljavanje.

- Osim raseljavanja, rudarska eksploatacija dovodi i do povećanog rizika po zdravlje stanovništva, uključujući učestaliju pojavu malignih oboljenja. Potencijalno otvaranje rudnika u blizini korita Plive i Jošavke imalo bi dalekosežne posljedice na život u okolnim naseljima, od Jajca do Banjaluke i šire. Izgradnja rudne infrastrukture trajno bi narušila ekosistem ovog područja, ugrozila kvalitet vazduha i vode, te nepovratno uništila prirodne ljepote koje su obilježje ovog kraja - poručila je Mirela Hajder.

Tvrde i da je sporan način na koji je ministarstvo utvrdilo uslove čije ispunjenje je bitno za produženje roka. S obzirom na to da je izvršeno najmanje 75 odsto istraživanja, iz rješenja nije vidljivo koji je stepen realizacije projekta, te, ukoliko je taj stepen manji, da li je bilo opravdanih razloga spriječenosti.

Najspornija je činjenica to što je ministarstvo propustilo da utvrdi da su bitno primijenjeni uslovi na osnovu kojih su istraživanja prvobitno odobrena, u odnosu na uslove pod kojima se ona produžavaju.

Tokom 2024. godine, uprkos učešću šire javnosti i protivljenju suštinskim izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima, zakonodavni postupak je ipak sproveden. Prema ranijem zakonu je najveća dozvoljena količina mineralne sirovine koja se mogla uzeti s ciljem ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških svojstava iznosila je do 200 kubnih metara, a izmjenama i dopunama zakona za metalične mineralne sirovine, dozvoljene količine sada iznose do 2.000 tona po jednom tehnološkom tipu.

- Rješenjem se investitoru sada dozvoljava izuzimanje navedenih količina za najmanje pet tehnoloških tipova, te se postavlja legitimno pitanje koje su to zbirne količine materijala koje korespondiraju sa znatnim povećanjem obimom prava, te kakve bi to zapravo posljedice moglo imati. Ministarstvo je dakle potpuno zanemarilo činjenicu suštinske izmjene zakona, čime investitora dovodi u bitno povoljniju poziciju, a interese i prava tužitelja vjerovatno izlaže većim štetnim uticajima - izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra.

U tužbama je ukazano i da se kod Ustavnog suda Republike Srpske očekuje postupak ocjene ustavnosti spornih izmjena i dopuna zakona, po inicijativi Centra za životnu sredinu. Ustavni sud je prihvatio prijedlog za prioritetno odlučivanje, te se ubrzo očekuje odluka.

- Kako bi za konkretni slučaj bilo cjelishodno konsultovati odluku Ustavnog suda, jer se tiče ustavnosti zakona na osnovu kojeg je Ministarstvo izdalo sporno rješenje, Centar je uz tužbu podnio i zahtjev za odlaganje izvršenja u roku do 60 dana, o kojem bi sud trebao da odluči u hitnom postupku - zaključio je Skomorac.

capital.ba