Tek što je stupio na snagu, novi Zakon o notarskoj službi Republike Srpske izazvao je nedoumicu po pitanju zastupanja privrednih društava. Naime u dijelu javnosti se pojavilo tumačenje prema kojem samo advokati ili advokatske kancelarije mogu biti zastupnici pravnih lica.

FOTO: Pixabay

Telefoni u notarskim kancelarijama ovih dana su se usijali. Najviše zovu iz banaka, sa pitanjem da li njihovi zaposleni pravnici i dalje mogu da ih zastupaju jer su čuli kako po novom zakonu za to moraju angažovati advokate. Zbog nedumica koje su nastale pojedini direktori banaka su planirali da lično dođu na potpisivanje ugovora jer nisu bili sigurni ko može biti njihov legitimni zastupnik.

U Notarskoj komori ne žele da spekulišu o tome iz kojih izvora se ova informacija pojavila, ali dodaju kako je nastala kao rezultat nedovoljnog poznavanja prava i zakona.

Predsjednik Komore Slada Ivelić kaže za CAPITAL da se novim zakonom u suštini nije puno toga promijenilo kada je u pitanju zastupanje.

U njemu se kaže ona navodi da zastupanje stranaka pred notarima u njihovom odsustvu mogu vršiti advokati, advokatska društva, kao i zaposleni kod službe za besplatnu pravnu pomoć, a za pravna lica zakonski zastupnik.

Dodaje kako je pitanje poslovne punomoći propisano Zakonom o obligacionim odnosima.

„Tu se navodi kako poslovnu punomoć direktor može dati zaposlenom u privrednom društvu ili advokatu. Znači ako neko u privrednom društvu ima zaposlene pravnike ili druge profesije direktor mu može dati punomoć, samo je stvar izbora kome će se ta punomoć dati“, kaže ona.

Prema njenim riječima cilj novog zakona je bio da se sa njim kod zastupanja eliminišu nadripisari, koji su se pojavljivala kao zastupnici kako fizičkih tako i pravnih lica.

„Imamo preduzeća u kojima su zaposleni pravnici ujedno i doktori pravnih nauka i docenti na pravnom fakultetu. Naravno da oni uz važeću punomoć i dalje mogu da zastupaju svoja preduzeća. Ne znam zašto na primjer hipoteku ne bi mogao da zaključi pravnik koji pravničko znanje, godine staža i na kraju povjerenje onoga koji ga je zaposlio. Stvorila se percepcija koja nije zasnovana na zakonu“, kaže Ivelićeva.

Prema njenim riječima zbog lošeg pravnog tumačenja moglo bi doći do toga da se pravni promet uspori.

„Moj lični stav i stav komore je da je pravno lice prisutno onda kada je prisutan njegov punomoćnik. Mi njihova punomoćja i dalje prihvatamo, a podsjećam da za svoje postupke odgovaramo cjelokupnom svojom imovinom“, zaključila je ona.

Podsjećamo, Zakon o notarskoj službi Republike Srpske usvojen u martu ove godine.

Njime je propisano povećanje starosne granice za prestanak notarske službe, sa 65 na 67 godina, kako bi se u pojedinim sjedištima zadržao određen broj notara.

Propisana su ovlaštenja pomoćnicima notara da obavljaju sve poslove osim notarske obrade isprava i ostavinskog postupka, a pooštreni su uslovi za imenovanje notara.

Takođe više ne postoje ograničenja za broj notara u nekoj lokalnoj zajednici, koji su bili vezani za broj stanovnika.

CAPITAL