Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Svetog prepodobnog Sisoja Velikog, koji je u srpskom narodu izuzetno poštovan i cijenjen, posebno kod majki i žena, jer važi za zaštitnika djece i brzog pomoćnika u svakoj tuzi i nevolji.

Mnoge majke praktikuju da poste 7 dana pred ovaj praznik da bi se pričestile, a ovaj „sedmodnevni post“ je nepisano pravilo kojeg se počinje pridržavati sve veći broj majki. Vjeruje se da će tako njihovi mališani biti zdravi i da će ih u životu pratiti sreća.

Ako na današnji dan pada kiša, obavezno treba pustiti djecu da istrče napolje i dobro pokisnu. U nekim krajevima naše zemlje i do danas se sačuvalo vjerovanje da je to voda koju Sveti Sisoje sa neba šalje na njih i da će tako najbolje i najzdravije porasti.

Stariji kažu da je Sveti Sisoje najveći prognitelj svih đavola koji napadaju djecu. Zbog toga se vjeruje da danas djeca mogu ostati napolju i noću, jer svi demoni bježe i kriju se.

Narod kaže da će sve što se rodi na ovaj dan biti srećno i dugovečno.

Dio moštiju Svetog Sisoja nalazi se u manastiru Svetog Vasilija Ostroškog u Bijeljini.

Tačan podatak kada je Sisoje došao u Srbiju ne postoji. Definitivno se zna da je Sisoje do 1391. godine bio iguman u Hilandaru, što se utvrđuje u dokumentima koja svjedoče o pomirenju Srpske crkve i Carigradske patrijaršije.

Prilikom nadiranja Turaka, mnogi monasi su bježali iz južnih predjela, a spas i zaštitu tražili kod kneza Lazara.

Tadašnji knez ih je primao i raspoređivao po već postojećim manastirima ili im podizao nove. Sisoje, koji je pripadao grupi isihista /Sinajiti/ odužio se knezu tako što je u mnogome, zajedno sa ostalim monasima, uticao na srpsku pobožnost.