Ono što je zajedničko gotovo svim regulacionim planovima usvojenim na jučerašnjoj sjednici Skupštine grada Banjaluka jeste snažno protivljenje građana predloženim izmjenama.
U proteklom periodu, stanovnici se sve češće i organizovanije, koristeći dostupna pravna i demokratska sredstva, bore da sačuvaju kvalitet života u svojim naseljima. Uprkos tome, odbornici SNSD-a i PDP-a usvojili su sve sporne prijedloge.
Obrazac koji se ponavlja gotovo je identičan: privatni investitori dobijaju sve više prostora za gradnju – sa sve većim brojem spratova i kvadrata – dok se istovremeno smanjuju površine namijenjene javnoj infrastrukturi, zelenilu, školama i vrtićima.
Među 22 usvojena plana nalazi se i Regulacioni plan „Centar-jug“, koji obuhvata prostor u neposrednoj blizini tvrđave Kastel i uz obalu rijeke Vrbas, a koji možda i najbolje ilustruje ovaj trend.
Od javnog interesa do investitorske logike
Tokom godina, ovaj plan je pretrpio niz izmjena koje su značajno izmijenile njegov prvobitni koncept.
Početna ideja bila je stvaranje uravnoteženog urbanog prostora, u kojem sadržaji prate potrebe stanovništva. Još 2002. godine, plan je predviđao osnovnu školu, vrtić, zelene površine, dječija igrališta i javne prostore dostupne svim građanima.
Takav pristup imao je za cilj očuvanje kvaliteta života u centralnoj gradskoj zoni, ali i zaštitu specifičnosti ovog prostora – blizine rijeke i istorijskog jezgra.
Međutim, kroz kasnije izmjene i dopune, taj balans se postepeno gubio. Javni sadržaji su najprije smanjivani, zatim izmještani na manje atraktivne lokacije, da bi na kraju u velikoj mjeri bili i uklonjeni iz plana.
Istovremeno, stambeni i stambeno-poslovni objekti postajali su dominantan element buduće izgradnje.
Sve veći objekti, sve bliže rijeci
Kako su izmjene napredovale, planirana gradnja povećavala je spratnost objekata, širila njihove gabarite i pomjerala izgradnju sve bliže obali Vrbasa.
Time se, prema upozorenjima urbanističke struke, dovodi u pitanje očuvanje prirodnog strujanja vazduha u dolini rijeke, pristup građana obali, kao i opstanak postojećeg zelenila i riječnog ekosistema.
Prostor „Centar-jug“ ima posebnu vrijednost upravo zbog svoje lokacije – uz Vrbas, u neposrednoj blizini tvrđave Kastel i u srcu grada.
U ranijim planovima, te karakteristike bile su osnova za razvoj otvorenog i javnog prostora. U konačnoj verziji, međutim, prioritet je dat intenzivnoj gradnji.
Ako su u ovako osjetljivom i vrijednom području zanemareni osnovni principi urbanističkog planiranja i javnog interesa, ostaje pitanje – čemu se mogu nadati stanovnici drugih, manje „atraktivnih“ dijelova Banjaluka?
