Ako je neko mislio da između Draška Stanivukovića i Milorada Dodika postoji politička razlika, na vanrednoj skupštini grada održanoj protekle sedmice imao je priliku da se u to razuvjeri.
Beton koalicija ponovo je funkcionisala besprijekorno. Tobože ljuti protivnici, SNSD i PSS Draška Stanivukovića ponovo su našli zajednički jezik oko jedne stvari koja ih ujedinjuje, novca.
Donesena je odluka o kreditnom zaduženju od 18 miliona maraka koje bi trebalo da se potroši za sanaciju nekoliko ulica u centru grada.
Kada se podvuče crta ovo partnerstvo je od početka godine građane Banjaluke koštalo oko 65 miliona maraka i to bez kamata i troškova koji će biti obračunati na date kredite.
Sve ovo je moglo biti dogovoreno i u redovnom postupku prilikom usvajanja budžeta, ali izbori su bili daleko.
Uprava poljoprivredne škole u Banjaluci na čelu sa direktorom Bojanom Bakalom napravila je nesvakidašnji posao.
Atraktivno zemljište kod prijedorske petlje zamijenili su za 50 kilometara udaljene parcele u Lijevče polju i to sa Budimirom Budom Stankovićem SNSD-ovim tajkunom i Bakalovim stranačkim kolegom.
Bakal je odlučio je da sakrije detalje ovog dogovora što nas neće zaustaviti da do kraja rasvijetlimo ovaj slučaj.
Reakcija na naše otkriće je došla iz Gradske uprave koja je od Pravobranilaštva Republike Srpske tražila sve detalje i kompletnu dokumentaciju vezano za zamjenu nekretnina.
Pored ovih tema, bili smo svjedoci i pravne akrobatike koja se izvodi na Univerzitetu u Banjaluci, a sve kako bi se pokrilo treće, nezakonito imenovanje Radoslava Gajanina na mjesto rektora.
Iz Univerziteta su najavili žalbu na presudu kojom je poništeno imenovanje ali i najavili uvođenje funkcije vršioca dužnosti rektora što je presedan u visokom obrazovanju.
Uz sve to CAPITAL-ova publika je mogla da vidi nesvakidašnji poslovni model „Pošta Srpske“ koje je u Bileći oglasila prodaju svojih poslovnih prostora u kojima planira ostati kao podstanar.
Pored dnevnih tema bavili smo se i istraživačkim radom. U fokusu su nam bile rudarske kompanije, a podaci koje smo marljivo prikupljali pokazuju da ostvaruju rekordne prihode i desetine miliona maraka dobiti zahvaljujući eksploataciji domaćih prirodnih bogatstava, dok se u budžete po osnovu koncesionih naknada vraća tek djelić tog novca.
Posljedice eksploatacije snose lokalne zajednice kroz uništeno zemljište i zagađene vodotokove.
CAPITAL
