Analiza podataka o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu 2014. – 2021. godine ukazuje uopšteno na rast prometa sedam skupina otpada.
Od stakla, plastike, metala, gume i tekstila, pa do otpada od sagorijevanja i otpada od papira i kartona – BiH je u prošloj godini izvezla 1,100.934 tone neopasnog otpada, najviše u susjedne zemlje, odnosno bliže okruženje, a pritom je vidljivo i kako navedena brojka predstavlja povećanje od 26,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prema informacijama iz nedavne analize Agencije za statistiku vidljivo je kako informacije o izvezenim količinama neopasnog otpada u 2021. godini pokazuju trend rasta, što je uzrokovano povećanim izvozom nekih grupa otpada. Tako je do porasta izvoza došlo u kategorijama staklenog otpada, metalnog otpada, gumenog otpada, tekstilnog otpada i otpada od sagorijevanja, dok su otpad od papira i kartona te plastični otpad zadržali trend postupnog pada.
Analiza podataka o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu 2014. – 2021. godine ukazuje općenito na rast prometa sedam skupina otpada (metalni otpad, tekstilni otpad, gumeni otpad, plastični otpad, stakleni otpad, otpad od sagorijevanja i otpad od papira i kartona). Samo za neke vrste otpada zabilježen je umjeren pad. Istodobno, kada je riječ o uvozu, vidljiv je da je ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila 36.909 tona, što je za 27,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Kada se analizira period od 2014. godine, jasan je trend pada uvezenih količina metalnog otpada, plastičnog otpada, otpada od sagorijevanja i gumenog otpada, dok je uvoz staklenog i otpada od papira zadržao trend rasta. U kontekstu izvoza metalnog otpada, u prošloj godini primjetan je rast od 46,1 posto u odnosu na 2020. godinu, dok je najveći dio (76,2%) izvezen u Tursku. Analiza podataka o izvozu staklenog također ukazuje na rast, i to od 5,1 posto u odnosu na 2020. godinu, dok je najveća količina izvezena u Hrvatsku.
Tokom 2021. godine najveće količine tekstilnog otpada izvezene su u Italiju, dok je, kada govorimo o izvozu otpadnog papira i kartona, količina manja za 15,1 posto u odnosu na 2020. godinu, a pritom je od ukupne količine 55,3 posto otpadnog papira i kartona izvezeno u Republiku Srbiju. Izvoz plastičnog otpada prošle je godine pao za 11,4 posto u odnosu na 2020., a od ukupne količine izvezenog otpada, 38,8 posto izvezeno je u Srbiju. U isto vrijeme, analiza podataka o izvozu neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa pokazuje kako je u 2021. došlo do rasta od 38,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Tokom 2021. godine od ukupno izvezene količine neopasne šljake i pepela, 55,9 posto neopasne šljake i pepela izvezeno je u Hrvatsku. U kontekstu otpada kao nezaobilazna tema nameće se i pitanje iskorištavanja za proizvodnju energije, a posebno u sadašnjim vremenima kada se govori o diversifikaciji izvora snabdijevanja.
una.world
