Pitanje je da li će Naftna industrija Srbije dobiti licencu iz Sjedinjenih Američkih Država za slobodan nastavak rada, a jasno je i da postoji više kandidata za kupovinu ruskog udjela u ovoj kompaniji.
Nova.rs pozivajući se na svoje izvore javlja da su pregovori počeli, a u igri su tri potencijalna kupca. Jedan je spreman da izdvoji 1,4 milijarde evra.
NIS ne može da ostane u većinskom ruskom vlasništvu, a prema izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u roku od 50 dana Rusi moraju da prodaju kontrolni paket akcija u toj kompaniji. Prema zvaničnim informacijama, vode se pregovori o prodaji 56 odsto ruskog udjela u NIS-u.
Srbija je, kao jedan od tri potencijalna kupca, spremna da ponudi 1,4 milijarde evra. To proizilazi iz amandmana koje su usvojili članovi Odbora Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, na Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu.
Među usvojenim amandmanima nalazi se i onaj kojim se predviđa nabavka finansijske imovine do iznosa 164 milijarde dinara, radi obezbjeđenja energetske sigurnosti. U obrazloženju se navodi da je, radi energetske stabilnosti zemlje, potrebno predvidjeti nabavku finansijske imovine u vrijednosti 164.000.000.000 dinara (1,4 milijarde evra), kao i obezbijediti sredstva za tu namjenu. Riječ je o novcu koji bi država izdvojila za NIS.
Predsjednik Aleksandar Vučić naveo je ove sedmice da će Srbija dati najveću ponudu za ruski udio u NIS-u i da je spremna da plati najviše. Ovaj scenario će, međutim, uslijediti samo ukoliko ne dođe do potpisivanja kupoprodajnog sporazuma između Rusa i nekog od kupaca u narednih 50 dana. Srbija bi u tom slučaju uvela prinudnu upravu, a potom ponudila najvišu cijenu, što je potvrđeno svajanjem amandmana u Skupštini Srbije.
Ipak, ova najava Vučića djeluje kao posljednja opcija, prema dosad dostupnim informacijama, iako Srbija ima pravo preče kupovine.
Kao potencijalni kupac navodi se i mađarski MOL.
Tokom napetih pregovora o prodaji dijela akcija NIS-a, Rusi su, prema pisanju medija, očekivali da će njihov udio otkupiti mađarski MOL, odnosno premijer Viktor Orban. Međutim, plan je bio da MOL kupi 11,3 odsto akcija NIS-a, a ne kompletan ruski udio.
Šef kabineta mađarskog premijera, Gergelj Guljaš, izjavio da su u toku razgovori o mogućnosti da MOL kupi udio u NIS-u.
Takođe, mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je juče u Beogradu, nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović, da će MOL 2,5 puta povećati izvoz nafte u Srbiju i poručio da će Mađarska iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla Srbiji u snabdijevanju naftom.
Rusi, međutim, ne pregovaraju samo sa Mađarima. Potencijalni kupac je i naftna kompanija iz Abu Dabija – ADNOC (Abu Dhabi National Oil Company). To je energetska kompanija u vlasništvu Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja pokriva kompletan lanac proizvodnje i poslovanja u naftno-gasnom sektoru.
Povodom ove mogućnosti, analitičar brokerske kuće IPOPEMA-Securities, Vladan Pavlović, podsjetio je da su UAE članica BRIKS-a i da je Abu Dabi, nakon uvođenja sankcija Rusiji, postao globalni centar broj jedan za ruski kapital.
– Kapital iz Rusije tamo se sliva uspješno, čak i bez posebnog protivljenja Zapada. Transakcije sa ruskim bankama se obavljaju, iako je u posljednje vrijeme došlo do pooštravanja kontrole i blokada računa pojedinim ruskim kompanijama, kojih u toj zemlji ima više od 4.000. Zemlja je bila i ostala ključni saveznik u održavanju funkcionisanja ruske ekonomije, uprkos najvećem broju sankcija ikada uvedenih jednoj državi – istakao je Pavlović.
Dodao je i da UAE nastoje da sebe predstave kao vrijednog posrednika u sukobima, posebno kada je riječ o odnosima sa SAD, kao i da je predsjednik UAE Mohamed bin Zajed posjetio Moskvu u avgustu – drugi put u manje od godinu dana.
– UAE ne kriju od Zapada svoj odnos prema Rusiji – igraju na obe strane, jer imaju ogromne devizne rezerve – zaključio je Pavlović.
